Na podlagi druge alinee prvega odstavka 107. člena in prvega odstavka 19. člena ustave Republike Slovenije izdajam

Razglašam zakon o ratifikaciji pogodbe o sodelovanju med Vlado Republike Slovenije in Vlado Republike Hrvaške v boju proti terorizmu, tihotapljenju in zlorabi mamil, kot tudi proti organiziranemu kriminalu, ki ga je sprejel Državni zbor Republike Slovenije na seji dne 25. januarja 1994.

Ratificira se pogodba o sodelovanju med Vlado Republike Slovenije in Vlado Republike Hrvaške v boju proti terorizmu, tihotapljenju in zlorabi mamil, kot tudi proti organiziranemu kriminalu, podpisana v Zagrebu 4. junija 1993.

Pogodba se v izvirniku v slovenskem in hrvaškem jeziku glasi:

Vlada Republike Slovenije in Vlada Republike Hrvaške (v nadaljevanju: pogodbenici) sta se v želji po razvijanju in poglabljanju medsebojnega sodelovanja in v prepričanju, da bo sodelovanje v boju proti organiziranemu kriminalu, zlasti proti zlorabi mamil in terorizmu v korist obeh pogodbenic, s ciljem obojestranske krepitve naporov v preprečevanju terorizma in usklajevanja svojih akcij v borbi proti mednarodnemu organiziranemu kriminalu, ob upoštevanju obstoječih mednarodnih pogodb na tem področju, sporazumeli o naslednjem:

Pogodbenici bosta ob upoštevanju določil veljavnih predpisov svojih držav sodelovali v borbi proti terorizmu, nedovoljenemu prometu z mamili in organiziranemu kriminalu, v preprečevanju in odkrivanju tudi drugih oblik kriminala kot tudi v pregonu oseb, ki so storile kazniva dejanja.
Pogodbenici bosta sodelovali posebno v primerih, ko se kriminalna dejavnost ali njeno načrtovanje odvija na območju ene od pogodbenic in če dokazi o organiziranem kriminalu kažejo na območje ene od pogodbenic.

Pogodbenici bosta z namenom odkrivanja in preprečevanja kriminala, še zlasti organiziranega kriminala, v tem sodelovanju:
(1) izmenjavali podatke o osebah, vpletenih v organiziran kriminal, o povezanosti storilcev, o organizacijah kriminalcev in ustanavljanju novih kriminalnih skupin, o tipičnih storilcih in o obnašanju skupin, o dejanskem stanju, posebno času, kraju in načinu storitve dejanja, o napadenih objektih, posebnih okoliščinah, kazenskih predpisih, ki so bili kršeni, in o ustreznih ukrepih, če je to nujno za preprečevanje kriminalne aktivnosti;
(2) na zahtevo izvajali takšne policijske ukrepe, ki jih dovoljujejo predpisi obeh pogodbenic;
(3) sodelovali pri preiskavah z usklajenimi policijskimi ukrepi ob kadrovski, materialni in organizacijski pomoči, spoštujoč zakone o ekstradiciji ter kazenskopravne predpise pogodbenic;
(4) izmenjavali podatke in izkušnje o novih metodah in oblikah, ki jih uporabljajo storilci v mednarodnem kriminalu;
(5) v cilju nadaljnjega izpopolnjevanja bosta izmenjavali rezultate kriminalističnih, kriminoloških in drugih raziskav, se medsebojno obveščali o metodah, ki se uporabljajo v praksi preiskovanja dejanj, in o uporabi zakonitih metod;
(6) na zaprosilo izmenjali ugotovitve in predmete oziroma vzorce predmetov, ki izvirajo iz kaznivega dejanja oziroma s katerimi so bila storjena kazniva dejanja;
(7) z namenom boljše pripravljenosti v borbi zoper organiziran kriminal izmenjavali strokovnjake zaradi strokovnega izpopolnjevanja in medsebojnega spoznavanja z metodami in sredstvi, ki se uporabljajo v borbi zoper kriminalno dejavnost, kot tudi za spoznavanje sodobne tehnike, ki se uporablja v kriminalistiki;
(8) po potrebi organizirali delovna srečanja za pri-. pravo koordinacije in izvajanja nadaljnjih dejavnosti;
(9) podpirali sodelovanje svojih pristojnih uprav na obmejnem območju.

Za preprečevanje gojenja in izkoriščanja surovin za proizvodnjo opojnih drog in psihotropnih snovi in prekurzorjev, njihove proizvodnje, izvažanja, uvažanja in tranzita ter nedovoljenega prometa z njimi bosta pogodbenici ob upoštevanju zakonov obeh držav:
(1) dajali podatke o osebah, udeleženih pri proizvodnji in trgovini mamil, o njihovih skrivališčih in prevoznih sredstvih, o načinih storitve, o izvoru mamil in psihotropnih snovi, o krajih njihove izročitve kot tudi o posebnih podrobnostih takih kriminalnih dejavnosti, če bi to pripomoglo k preprečevanju kaznivih dejanj ali je pomembno za preprečitev kaznivih dejanj zoper javni red;
(2) izmenjavali podatke in ugotovitve o običajnih in novih načinih nedovoljene mednarodne trgovine z mamili in opojnimi snovmi in druge informacije v zvezi s tem;
(3) izmenjavali izkušnje in rezultate kriminalističnih in kriminoloških raziskav o trgovini z mamili in njihovi zlorabi;
(4) izmenjavali vzorce mamil rastlinskega izvora, sintetičnih ali psihotropnih snovi, prikladnih za zlorabo;
(5) izmenjavali izkušnje pri nadzoru zakonitega prometa z mamili, psihotropnimi snovmi in prekurzorji glede na možnosti njihove zlorabe;
(6) izvajali usklajevanje policijskih ukrepov za preprečevanje pridobivanja mamil in psihotropnih snovi.

Da bi preprečili terorizem, bosta pogodbenici na podlagi svojih zakonov in ob upoštevanju določil te pogodbe:
(1) izmenjavali podatke in spoznanja o načrtovanih ali izvedenih terorističnih akcijah, udeleženih osebah, načinu izvedbe in o tehničnih sredstvih, uporabljenih pri tem;
(2) izmenjavali podatke in spoznanja o tistih terorističnih skupinah in njihovih članih, ki izvajajo oziroma so izvedli ali načrtujejo svoja kazniva dejanja na območju druge pogodbenice in proti njenim interesom kot tudi podatke, ki so pomembni za preprečitev terorizma ali kaznivih dejanj zoper splošno varnost.

Sodelovanje pogodbenic se razširja tudi na:
(1) izmenjavo informacij o pravnih predpisih v zvezi s kaznivimi dejanji, ki jih zajema ta pogodba;
(2) informacije v zvezi s koristmi, izhajajočimi iz kaznivih dejanj;
(3) izmenjavo informacij glede pravnih določb v zvezi z vprašanji tujcev in migracije;
(4) izmenjavo informacij, ki bi drugi pogodbenici pomagale pri preprečevanju nedovoljenega prehajanja državne meje in nedovoljene trgovine z delovno silo;
(5) informacije o tistih kaznivih dejanjih, ki škodijo interesom obeh pogodbenic.

Pooblaščeni organi pogodbenic so:
v Republiki Sloveniji: Ministrstvo za notranje zadeve, Ministrstvo za finance in Ministrstvo za zdravstvo;
v Republiki Hrvaški: Ministrstvo za notranje zadeve, Ministrstvo za pravosodje, Ministrstvo za finance in Ministrstvo za zdravstvo.
Pooblaščeni organi bodo v skladu s svojimi pristojnostmi neposredno in delovno sodelovali z namenom izvajanja teh določb, pri čemer bodo o načinu sodelovanja naredili zapisnik.
Predstavniki teh organov se bodo medsebojno obveščali v slovenskem in hrvaškem jeziku, in to tako, da bodo predstavniki vsake strani uporabljali kot delovni svoj materni jezik.

Za varstvo izmenjanih podatkov, ki se nanašajo na fizične osebe, veljajo ob upoštevanju zakonodaje pogodbenic še tile pogoji:
(1) pogodbenica, ki je podatke prejela, jih lahko uporablja samo v tiste namene in ob tistih pogojih, ki jih je opredelila pogodbenica, ki jih je dala;
(2) pogodbenica, ki je podatke prejela, je na zahtevo pogodbenice, ki jih je izročila, dolžna dati informacije o uporabi izročenih podatkov in o rezultatih, ki so jih dosegli z njihovo pomočjo;
(3) podatke, ki se nanašajo na osebe, je mogoče izročiti izključno policijskim službam za zatiranje kriminala, terorizma, zlorabe mamil in organiziranega kriminala. Drugim organom je mogoče dati podatke le s pisnim dovoljenjem pogodbenice, ki je dala podatke;
(4) pogodbenica, ki podatke daje, se mora prepričati o njihovi pravilnosti in o tem, ali je njihova izročitev nujna in ali so podatki v sorazmerju s ciljem izročitve. Poleg tega je treba upoštevati predpise druge pogodbenice, ki se nanašajo na prepoved dajanja podatkov po njenem nacionalnem pravu. Če se ugotovi, da so izročeni nepravilni podatki ali podatki, ki se ne bi smeli predati, je o tem treba obvestiti pogodbenico, ki je podatke prejela. Ta mora uničiti te podatke;
(5) osebi, na katero se nanašajo podatki, je treba na njeno zahtevo dati poročilo o tem, za katere podatke gre, in o njihovi predvideni uporabi. Pojasnilo se ne da, če zakonodaja te države tega ne predpisuje. Pri dajanju informacij o podatkih fizičnih oseb je odločilno nacionalno pravo tiste pogodbenice, ki bo podatke dala;
(6) pogodbenica, ki daje podatke, ob njihovi izročitvi določi tudi veljavne termine za izbris podatkov v skladu s svojo veljavno zakonodajo. Neodvisno od tega je treba podatke, ki se nanašajo na fizično osebo, ob prenehanju potrebe izbrisati. O izbrisu prevzetega podatka in o razlogu za to je treba hkrati s tem obvestiti pogodbenico, ki je poslala podatke. Dobljeni podatek se ob prenehanju. pogodbe uniči;
(7) pogodbenici morata o izročitvi, prevzemu in izbrisu podatkov o fizični osebi voditi evidenco;
(8) pogodbenici morata podatke o fizičnih osebah učinkovito zaščititi, da nepristojni nimajo dostopa do njih, ter preprečiti njihovo spremembo ali objavljanje.

Pogodbenici zagotavljata tajnost vsakega zaupnega podatka; če ima tak pravni status po predpisih države, ki jih je izročila.
V skladu s to pogodbo je predani material, podatke in tehnične pripomočke možno izročiti tretji državi samo s pisnim dovoljenjem pogodbenice, ki jih daje.

Pogodbenici bosta za pospeševanje in presojanje sodelovanja po tej pogodbi ustanovili mešano komisijo. O njeni sestavi se bosta pogodbenici pisno obvestili po diplomatski poti.
Seja mešane komisije bo najmanj enkrat letno. Pobudo za sklic nadaljnjih sestankov lahko da vsaka od pogodbenic po potrebi. Komisija bo imela svoje seje izmenoma v Republiki Sloveniji in Republiki Hrvaški.

Vsaka pogodbenica lahko delno ali v celoti odkloni zahtevo za sodelovanje in podporo ali postavi zanjo določene pogoje, če bi to omejevalo njeno nacionalno pravo, ogrožalo njeno varnost ali druge bistvene interese oziroma kršilo njen nacionalni pravni red.

Pogodbenici pooblaščata ministra za notranje zadeve, da lahko vzajemno določita osebo, ki bo vzdrževala stike s pooblaščenimi organi druge pogodbenice.

Določila te pogodbe se ne nanašajo na druge dvostranske in večstranske mednarodne pogodbe, ki sta jih sklenili Republika Slovenija in Republika Hrvaška.

Ta pogodba začne veljati trideseti dan od dne zadnjega obvestila pogodbenice drugi pogodbenici po diplomatski poti, da so izpolnjeni notranje pravni pogoji za uveljavitev te pogodbe.
Pogodba je sklenjena za nedoločen čas.
Vsaka pogodbenica jo lahko odpove po diplomatski poti.
V primeru odpovedi pogodba neha veljati po šestih mesecih od dneva, ko je druga pogodbenica po diplomatski poti prejela obvestilo o odpovedi.

Sestavljeno v Zagrebu dne 4. junija 1993 v dveh izvirnikih v slovenskem in hrvaškem jeziku; besedili sta enako verodostojni.

Vlada Republike Slovenije i Vlada Republike Hrvatske (u daljem tekstu: ugovorne stranke), vodeći se željom za razvijanjem i produbljivanjem međusobne suradnje, a u uvjeranju da će suradnja u borbi protiv organiziranog kriminala, poglavito protiv zloupotrebe droga i terorizma, biti od obostrane koristi, sa ciljem obostranog pojačavanja napora o suzbijanju terorizma i usklađivanja svoje aktivnosti u borbi protiv međunarodnog organiziranog' kriminala, te uvažavajući u ovom području postojeće međunarodne ugovore, složile su se u slijedećem:

Ugovorne stranke će surađivati u sprečavanju i borbi protiv terorizma, nedozvoljenog prometa droge i organiziranog kriminala, u sprečavanju i otkrivanju i drugih kriminalnih djelatnosti kao i u gonjenju osoba koje su izvršile kriminalna djela, poštivajući važeće pravne propise svojih zemalja.
Ugovorne stranke će osobito surađivati u slučajevima kada će se kriminalna aktivnost ili njezino planiranje odvijati na teritoriju jedne od država ugovornih stranaka i ako će dokazi o organiziranom kriminalu upućivati na teritoriju druge države ugovorne stranke.

Ugovorne stranke će u cilju otkrivanja i sprečavanja kriminala, posebno organiziranog kriminala, tijekom svoje suradnje:
(1) razmijeniti podatke o sudionicima organiziranog kriminala, o postojećim vezama među kriminalcima, o udruženjima kriminalaca i o osnivanju novih kriminalnih grupa, o tipičnim počiniteljima kao i o ponašanju grupe, o činjeničnom stanju, poglavito o vremenu, mjestu i načinu izvršenog djela, o napadnutim objektima, o specijalnim okolnostima, kao i o povrijeđenim pravnim propisima te o adekvatnim poduzetim mjerama, ako je to neophodno za sprečavanje kriminalnih aktivnosti;
(2) na zahtjev, poduzeti će takve policijske mjere koje će biti sukladne pravnim propisima obiju ugovornih stranaka;
(3) u istragama će surađivati usklađenim policijskim mjerama uz kadrovsku, materijalnu i organizacijsku potporu uvažavajući zakone o ekstradiciji i krivično-pravne propise ugovornih stranaka;
(4) razmjenjivat će podatke i saznanja o novim metodama.i oblicima koji se koriste u međunarodnom kriminalu;
(5) u cilju daljnjeg usavršavanja, razmjenjivat će rezultate postignute u kriminalističkim, kriminološkim i drugim istragama, obostrano će se informirati o zakonskim metodama koje se koriste u praksi u istražnim postupcima, kao i o najdjelotvornijim metodama;
(6) na molbu, obje ugotovne stranke će razmijeniti saznanja i dati na uvid predmet ili uzorak predmeta koji potječu iz kriminalnih aktivnosti ili koji su korišteni za izvršenje krivičnih djela;
(7) u cilju bolje pripremljenosti u borbi protiv organiziranog kriminala, razmjenjivat će stručne djelatnike radi stručnog usavršavanja, te međusobnog upoznavanja s metodama i sredstvima koji su korišteni u borbi protiv kriminalnih aktivnosti, kao i za upoznavanje suvremene tehnike korištene u kriminalistici;
(8) prema potrebi, organizirat će radne sastanke za pripremu koordinacije i realizacije svojih daljnjih aktivnosti;
(9) podržavati suradnju svojih nadležnih uprava na prigraničnom području.

U cilju sprečavanja uzgoja i iskorištavanja sirovina za proizvodnju opojnih droga i psihotropnih tvari i prekursora, proizvodnju, istih, njihovog uvoza-izvoza-tranzita, kao i protupravne trgovine, ugovorne stranke će sukladno važećim zakonima svojih zemlja:
(1) davati obavijesti o osobama koje su sudjelovale u proizvodnji i trgovini drogom, o njihovim skloništima i prijevoznim sredstvima, o načinu izvršenja tih aktivnosti, o podrijetlu opojnih droga i psihotropnih tvari, o mjestima njihove isporuke, kao i dati opis specifičnih detalja takvih kriminalnih aktivnosti, ukoliko bi to pomoglo u sprečavanju izvršenja tih aktivnosti ili je važno za suzbijanje kriminalnih aktivnosti koje narušavaju javni red;
(2) razmijeniti podatke i saznanja o uobičajenim i novim metodama koje se koriste u međunarodnom prometu droge i opojnih tvari, kao i svih informacija s tim u svezi;
(3) razmijeniti iskustva i rezultate dobivene kriminalističkim i kriminološkim istraživanjima koji se tiču trgovine drogom i njene zloupotrebe;
(4) razmijeniti uzorke novih droga biljnog porijekla, sintetičkih ili psihotropnih tvari;
(5) razmijeniti iskustva u nadgledanju i kontroli zakonitog prometa opojnih droga, psihotropnih tvari i prekur-sora, glede njihove moguće zloupotrebe;
(6) ostvariti usklađivanje policijskog djelovanja u cilju sprečavanja proizvodnje opojnih droga i psihotropnih tvari.

Radi suzbijanja terorizma, ugovorne stranke će, prema važećim zakonima svojih zemalja i vodeći se odredbama ovog Ugovora:
(1) razmjenjivati podatke i saznanja o planiranim ili izvršenim terorističkim akcijama, o osobama koje su sudjelovale u njima, o načinu izvršenja tih aktivnosti kao i o tehničkim sredstvima koja su pri tome korištena;
(2) razmjenjivati podatke i saznanja o onim terorističkim grupama i njihovim članovima koji svoje kriminalne aktivnosti izvršavanju ili su izvršili ili planiraju na teritoriji ugovorne stranke a na štetu i protiv interesa druge ugovorne stranke, kao i podatke koji su važni za suzbijanje terorističkih ili kriminalnih aktivnosti opasnih za sigurnost.

Suradnja među ugovornim strankama će se proširiti i na:
(1) razmjenu informacija o pravnim propisima koji se odnose na krivična djela koja su predmetom ovog Ugovora;
(2) informacije u svezi dobiti koja proizlazi iz kriminalnih djelatnosti;
(3.) razmjenu informacija u svezi – pravnih odredbi koje se odnose na pitanja stranaca i migracije;
(4) razmjenu informacija koje bi pomogle drugoj ugovornoj stranci u sprečavanju nedozvoljenog prelaska državne granice i protuzakonite trgovine radnom snagom;
(5) informacije o onim krivičnim djelima koja štete interesima obiju ugovornih stranaka.

Ovlaštene službene ugovornih stranaka jesu:
– sa strane Republike Slovenije: Ministarstvo za unutarnje poslove, Ministarstvo za financije i Ministarstvo za zdravstvo,
– sa strane Republike Hrvatske: Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo financija i Ministarstvo zdravstva.
Ovlašteni organi će neposredno i operativno djelovati i surađivati prema svojim ovlastima, u svrhu izvršenja ovdje' danih odredbi, a poslije će o načinu suradnje napraviti zapisnik.
Izmjena informacija između predstavnika ovih organa odvijat će se na slovenskom i hrvatskom jeziku i to tako da predstavnici svake strane upotrebljavaju svoj materinji jezik kao radni.

Nakon razmjene podataka o privatnim osobama, a u cilju zaštite istih, uvažavajući postojeće zakone ugovornih stranaka, uvažavati će se i slijedeći uvjeti:
(1) ugovorna stranka koja je dobila podatke, može ih koristiti samo u one svrhe i pod onim uvjetima koje je odredila stranka koja ih je dala;
(2) na zahtjev ugovorne stranke koja je dala podatke, stranka koja ih je primila, dužna je dati informacije o tome kako ih je koristila i koje rezultate je zahvaljujući njima postigla;
(3) podaci koji se odnose na privatne osobe mogu se predati isključivo policijskim službama koje se bave suzbijanjem kriminala, terorizma, zloupotrebe droge i organiziranog kriminala. Podaci se mogu dati drugim službenim tijelima samo uz pismenu dozvolu ugovorne stranke koja je dala podatke;
(4) ugovorna stranka koja daje podatke dužna je provjeriti ispravnost istih, odlučiti da li je neophodno njihovo davanje i da li su podaci u srazmjeru sa ciljem davanja. Isto tako dužna je poštivati pravila o zabrani davanja tih podataka koju prema nacionalnom pravu ima ugovorna stranka koja daje podatke. Ako se utvrdi da su predati krivi podaci, odnosno podaci koji nisu smjeli biti predati, o tome se treba obavijestiti ugovorna stranka koja je primila podatke. Ista je dužna uništiti te podatke;
(5) u slučaju da osoba o čijim se podacima radi, to zatraži, mora dobiti izvješće o kojim se podacima radi i u koju svrhu će se koristiti. To izvješće ne daje se ako to zakonom te zemlje nije uvjetovano. Kod davanja informacija o podacima privatnih osoba, mjerodavno je nacionalno pravo, ugovorne stranke koja daje podatke;
(6) prilikom predaje podataka, ugovorna stranka koja ih predaje navodi vrijeme kada isti moraju biti brisani, prema svojim važećim zakonima. Neovisno o tome, podaci o privatnim osobama se brišu kad prestaju biti važni. Istovremeno s brisanjem podataka, o tome mora biti obaviještena ugovorna stranka koja je dala podatke, kao i o razlozima za brisanje. Preuzeti podatak istovremeno se briše sa prestankom važenja Ugovora;
(7) ugovorne stranke dužne su voditi evidenciju o predaji, primitku, kao i o brisanju podataka koji se tiču privatnih osoba;
(8) ugovorne stranke dužne su čuvati podatke privatnih osoba od neovlaštenog pristupa, te su dužne onemogućiti njihovo mijenjanje ili objavljivanje.

Ugovorne stranke garantiraju tajnost svakog povjerljivog podatka, ako oni u državi ugovorne stranke koja ih daje imaju takav pravni status.
Prema ovom Ugovoru, predani materijali, podaci i tehnička pomagala, mogu biti predani trećoj državi samo uz pismenu dozvolu ugovorne stranke koja ih daje.

Ugovorne stranke će u cilju pospješivanja i ocjenjivanja suradnje koja je utvrđena ovim Ugovorom, osnovati mješovitu komisiju. Ugovorne stranke će diplomatskim putem razmijeniti informacije o članovima te komisije.
Mješovita komisija sastati će se najmanje jednom godišnje. Prema potrebi, svaka ugovorna stranka može dati inicijativu za slijedeći sastanak. Komisija će naizmjenično, u Republici Sloveniji i u Republici Hrvatskoj, održavati sastanke.

Svaka ugovorna stranka može djelomično ili u potpunosti uskratiti zahtjev za zajedničkom suradnjom i potporom ili ih uvjetno prihvatiti, ako to ograničava vlastito nacionalno pravo, ugrožava sigurnost zemlje ili ako predstavlja opasnost za njezine interese, odnosno ako vrijeđa njen nacionalni pravni poredak.

Ugovorne stranke ovlašćuju ministre unutarnjih poslova da mogu uzajamno odrediti osobu koja će održavati kontakte sa nadležnom državnom institucijom druge ugovorne stranke.

Odredbe ovog Ugovora ne utječu na već sklopljene, dvostrane ili višestrane međunarodne ugovore između Republike Slovenije i Republike Hrvatske.

Ovoj Ugovor stupa na snagu trideseti dan od dana zadnje obavijesti diplomatskim putem jedne ugovorne stranke drugoj o ispunjenju uvjeta koji su predviđeni nacionalnim zakonodavstom za stupanje na snagu ovoj Ugovora.
Ovaj Ugovor sklapa se na neograničeno vrijeme.
Svaka ugovorna stranka ima pravo raskinuti Ugovor.
U slučaju raskida, ovaj Ugovor prestaje važiti šest mjeseci od dana kada je druga ugovorna stranka diplomatskim putem primila obavijest o raskidu Ugovora.

Ugovor je sačinjen u Zagrebu dana 4. lipnja 1993. godine u dva izvorna primjerka, na slovenskem i hrvatskom jeziku, pri čemu su oba primjerka jednako vjerodostojna.

Za izvajanje tega sporazuma skrbi ministrstvo, pristojno za notranje zadeve.

Ta zakon začne veljati naslednji dan po objavi v Uradnem listu Republike Slovenije – Mednarodne pogodbe.