Na podlagi druge alinee prvega odstavka 107. člena in prvega odstavka 91. člena Ustave Republike Slovenije izdajam
U K A Z
O RAZGLASITVI ZAKONA O RATIFIKACIJI SPORAZUMA MED VLADO REPUBLIKE SLOVENIJE IN VLADO REPUBLIKE HRVAŠKE O ENOSTAVNEJŠEM OPRAVLJANJU MEJNE KONTROLE V CESTNEM IN ŽELEZNIŠKEM PROMETU (BHREMK)
Razglašam Zakon o ratifikaciji Sporazuma med Vlado Republike Slovenije in Vlado Republike Hrvaške o enostavnejšem opravljanju mejne kontrole v cestnem in železniškem prometu (BHREMK), ki ga je sprejel Državni zbor Republike Slovenije na seji 28. novembra 2003.
Št. 001-22-110/03
Ljubljana, dne 9. decembra 2003
dr. Janez Drnovšek l. r
Predsednik
Republike Slovenije
Z A K O N
O RATIFIKACIJI SPORAZUMA MED VLADO REPUBLIKE SLOVENIJE IN VLADO REPUBLIKE HRVAŠKE O ENOSTAVNEJŠEM OPRAVLJANJU MEJNE KONTROLE V CESTNEM IN ŽELEZNIŠKEM PROMETU (BHREMK)
1. člen
Ratificira se Sporazum med Vlado Republike Slovenije in Vlado Republike Hrvaške o enostavnejšem opravljanju mejne kontrole v cestnem in železniškem prometu, podpisan v Kopru dne 14. aprila 2003.
2. člen
Sporazum se v slovenskem in v hrvaškem jeziku glasi:
S P O R A Z U M
MED VLADO REPUBLIKE SLOVENIJE IN VLADO REPUBLIKE HRVAŠKE O ENOSTAVNEJŠEM OPRAVLJANJU MEJNE KONTROLE V CESTNEM IN ŽELEZNIŠKEM PROMETU
Vlada Republike Slovenije in Vlada Republike Hrvaške (v nadaljnjem besedilu: pogodbenici) sta se, da bi poenostavili in pospešili opravljanje mejne kontrole v cestnem in železniškem prometu med državama, sporazumeli, kot je navedeno:
I. DEL
Splošne določbe
1. člen
V tem sporazumu uporabljeni izrazi pomenijo:
1. “mejna kontrola”
izvajanje vseh predpisov držav pogodbenic, ki jih je treba uporabiti pri prehajanju oseb čez državno mejo ter pri uvozu, izvozu in tranzitu stvari;
2. “domača država”
državo pogodbenice, na območju katere pristojni organi sosednje države opravljajo mejno kontrolo;
3. “sosednja država”
državo pogodbenice, katere pristojni organi opravljajo mejno kontrolo na območju domače države;
4. “izstopna država”
državo pogodbenice, ki opravlja izstopno mejno kontrolo;
5. “vstopna država”
državo pogodbenice, ki opravlja vstopno mejno kontrolo;
6. “cona”
območje domače države, v kateri imajo uradne osebe sosednje države pravico opravljati mejno kontrolo;
7. “uradna oseba”
uslužbenca organov državne uprave, ki so pristojni za opravljanje mejne kontrole, in uslužbenca, pooblaščenega za službeni nadzor;
8. “stvari”
blago, prevozna sredstva in vrednosti, za katere veljajo carinski predpisi.
2. člen
(1) Pogodbenici bosta v okviru tega sporazuma poenostavili in pospešili opravljanje mejne kontrole v cestnem in železniškem prometu.
(2) V ta namen bodo v domači državi določeni:
1. službena mesta, na katerih se v coni opravlja mejna kontrola sosednje države, in
2. deli prog, na katerih bodo uradne osebe sosednje države opravljale mejno kontrolo v vlakih med vožnjo.
(3) Uradne osebe sosednje države imajo pravico, da v skladu s tem sporazumom opravljajo mejno kontrolo v domači državi v coni, ki je določena v skladu s tem sporazumom.
(4) Pogodbenici z dogovorom določita, spremenita ali ukineta:
1. službena mesta za opravljanje mejne kontrole;
2. dele prog, na katerih smejo uradne osebe sosednje države v domači državi:
a) opraviti mejno kontrolo v vlakih med vožnjo;
b) privesti v svojo državo prijete ali zavrnjene osebe ter prenesti tja zasežene stvari ali dokazna sredstva ali pa jih spremljati do drugega službenega mesta za opravljanje mejne kontrole v svoji državi;
3. cone in
4. ukrepe v smislu prvega odstavka tega člena glede urejanja cestnega in železniškega prometa.
3. člen
(1) Cona v cestnem prometu lahko zajema:
a) službene prostore za opravljanje mejne kontrole sosednje države;
b) cestne odseke;
c) druge objekte;
d) cesto med državno mejo in službenim mestom za opravljanje mejne kontrole.
(2) Cona v železniškem prometu lahko zajema:
a) službene prostore za opravljanje mejne kontrole sosednje države;
b) tire na območju železniške postaje;
c) skladišča;
d) prostore za kontrolo potnikov in stvari;
e) vlake, na katerih uradne osebe sosednje države opravljajo mejno kontrolo.
(3) Organi pogodbenic, ki so pristojni za opravljanje mejne kontrole v železniškem prometu, določijo, na katerih potniških vlakih se mejna kontrola opravlja med vožnjo. Železnice pogodbenic morajo zagotavljati razmere za opravljanje mejne kontrole na vlakih med vožnjo.
II. DEL
Opravljanje mejne kontrole
4. člen
(1) V coni za opravljanje mejne kontrole sosednje države veljajo vsi predpisi te države o prehajanju oseb čez mejo in o uvozu, izvozu in tranzitu stvari. Uradne osebe sosednje države izvajajo te predpise v enakem obsegu in z enakimi posledicami kot na lastnem državnem območju.
(2) Uradna dejanja, ki jih v coni opravijo uradne osebe sosednje države, se štejejo, kot da so bila opravljena v občini sosednje države, na območju katere je mejni prehod.
(3) Kršitev predpisov sosednje države, navedenih v prvem odstavku tega člena, ki je bila storjena v coni, se šteje, kot da je bila storjena v občini, navedeni v drugem odstavku tega člena.
(4) V drugih primerih velja zakonodaja domače države.
5. člen
(1) K pooblastilom po prvem odstavku 4. člena spada tudi pravica do prijetja in prisilne vrnitve. Uradne osebe sosednje države niso pooblaščene prijeti državljanov domače države na njenem območju, jih zadrževati v priporu ali jih privesti v sosednjo državo. Te osebe se lahko zaradi sestavljanja zapisnika o dejanskem stanju privedejo na službeno mesto za opravljanje mejne kontrole, ki ga imajo na območju domače države. Če takega mesta ni, jih lahko zaradi sestavljanja zapisnika privedejo na službeno mesto za opravljanje mejne kontrole domače države.
(2) Pri ukrepih v prvem odstavku tega člena je treba takoj obvestiti uradno osebo domače države.
(3) Določbe tega člena ne vplivajo na veljavnost predpisov domače države o azilu.
6. člen
(1) V coni se mora izstopna mejna kontrola opraviti pred vstopno mejno kontrolo, razen če jo uradne osebe izstopne države opustijo in o tem obvestijo uradne osebe vstopne države. Pri tem uradne osebe obeh pogodbenic upoštevajo načelo čim hitrejšega opravljanja mejne kontrole.
(2) Po začetku vstopne mejne kontrole uradne osebe izstopne države nimajo več pravice opravljati mejne kontrole oseb in stvari, ki so jo že opravili. Če pa se po začetku vstopne mejne kontrole vendarle pojavi sum o kaznivem dejanju ali se pozneje izve, da je v coni oseba, za katero je razpisana tiralica, imajo uradne osebe izstopne države, potem ko predhodno obvestijo uradne osebe vstopne države in od njih dobijo soglasje, pravico, da ponovno opravijo mejno kontrolo.
7. člen
(1) Uradne osebe držav pogodbenic lahko sporazumno odstopijo od vrstnega reda, predvidenega v prvem odstavku 6. člena, če je to potrebno za hitro opravljanje mejne kontrole. V teh primerih smejo uradne osebe vstopne države prijeti osebe ali odvzeti stvari šele po končani mejni kontroli izstopne države. Če želijo tako ukrepati, mejna kontrola izstopne države za te osebe ali stvari pa še ni končana, privedejo take osebe ali prinesejo take stvari uradnim osebam izstopne države. Če hočejo uradne osebe izstopne države same prijeti osebe ali odvzeti stvari, imajo pri tem prednost.
(2) Gotovino in vrednostne papirje, ki so jih uradne osebe sosednje države odvzele pri mejni kontroli ali so jih imele pri sebi za službeno uporabo, ter odvzete stvari je dovoljeno prenesti v sosednjo državo.
8. člen
(1) Za stvari, ki so jih uradne osebe pri izstopni mejni kontroli odvzele ali pa so bile pred začetkom vstopne mejne kontrole na zahtevo uradne osebe vrnjene v sosednjo državo, ne veljajo niti predpisi o izvozu niti ni treba zanje opraviti vstopne mejne kontrole.
(2) Osebam, ki so jim uradne osebe vstopne države zavrnile vstop, ne sme biti zavrnjena vrnitev v izstopno državo. Prav tako se ne sme odkloniti ponovni uvoz v izstopno državo za stvari, katerih uvoz so zavrnile uradne osebe vstopne države.
(3) Pri izvajanju ukrepov iz drugega odstavka tega člena se bodo uradne osebe držav pogodbenic medsebojno obveščale in si pomagale.
III. DEL
Uradne osebe
9. člen
(1) Razen v primerih iz petega odstavka tega člena lahko uradna oseba sosednje države zaradi opravljanja službe v domači državi na podlagi službene izkaznice s fotografijo in službenega pooblastila prestopi državno mejo na mejnih prehodih. Čez cestne mejne prehode lahko uradna oseba potuje z lastnim ali službenim vozilom. Če je službeno vozilo označeno s službenimi oznakami in simboli sosednje države, se lahko z njim prestopi državna meja le na mejnem prehodu, ki je najbližje coni, in se odpelje in pripelje iz cone le po poti, ki so jo določila pristojna ministrstva pogodbenic.
(2) Službena izkaznica s službenim pooblastilom daje uradnim osebam pravico do vstopa v cono, zadrževanja v njej in vrnitve v sosednjo državo.
(3) Uradna oseba, ki nosi orožje, lahko prestopi državno mejo le na mejnem prehodu, ki je najbližje coni. V cono pa prihaja in iz nje odhaja po poti, ki so jo določila pristojna ministrstva pogodbenic.
(4) Uradne osebe sosednje države, ki opravljajo mejno kontrolo v domači državi, morajo imeti službeno izkaznico in službeno pooblastilo. V službenem pooblastilu morajo biti navedeni ime in priimek, datum in kraj rojstva ter številka službene izkaznice in cona. Besedilo službenega pooblastila je sestavljeno v slovenskem in hrvaškem jeziku.
(5) Določbi prvega in tretjega odstavka tega člena ne vplivata na prepoved vstopa posameznim uradnim osebam sosednje države. Če je uradni osebi sosednje države prepovedan vstop v domačo državo, morajo pristojni organi domače države o tem nemudoma obvestiti organ sosednje države, ki je izdal službeno izkaznico ali službeno pooblastilo.
10. člen
Uradne osebe sosednje države smejo v domači državi ter na poti v cono in nazaj pri opravljanju svoje službe nositi uniformo, službene oznake in kratkocevno službeno orožje ter imeti s seboj potrebno službeno opremo in službene pse. Orožje smejo uporabiti le v silobranu.
11. člen
(1) Domača država zagotavlja uradnim osebam sosednje države pri opravljanju njihove službe v coni enako zaščito in pomoč kot svojim uradnim osebam.
(2) Kazenskopravne določbe domače države za zaščito uradnih oseb in njihovih uradnih dejanj je treba uporabiti tudi za kazniva dejanja, storjena v domači državi zoper uradne osebe sosednje države med opravljanjem njihovih nalog ali v zvezi s temi nalogami.
(3) O kaznivih dejanjih, ki jih stori uradna oseba sosednje države v domači državi, mora pristojni organ domače države nemudoma obvestiti nadrejeni organ uradne osebe.
(4) Uradne osebe sosednje države imajo pravico tudi z uporabo fizične sile odstraniti osebe, ki s svojimi dejanji motijo red v službenih prostorih sosednje države. O takem ukrepu je treba takoj obvestiti pristojne organe domače države.
(5) Službene prostore uradnih oseb sosednje države lahko uradne osebe domače države preiščejo le s soglasjem pristojnih organov sosednje države.
(6) Za odločanje o zahtevku za nadomestilo škode, ki jo je povzročila uradna oseba sosednje države pri opravljanju svojih nalog v coni, je pristojno sodišče sosednje države. Zahtevek se presoja po pravu sosednje države.
12. člen
(1) Če uradna oseba sosednje države v domači državi med opravljanjem svoje službe ali v zvezi z njo izgubi življenje ali je poškodovana ali pa je stvar, ki jo nosi s seboj ali na sebi, poškodovana ali uničena, je treba zahtevek za nadomestilo škode presojati po pravu sosednje države.
(2) Za odločanje o odškodninskem zahtevku po prvem odstavku tega člena so pristojna sodišča tiste države pogodbenice, v kateri je bilo storjeno kaznivo dejanje, ki je povzročilo škodo ali v kateri je prišlo do škodnega dogodka ali v kateri ima povzročitelj škode svoje prebivališče. Pristojno je tudi sodišče države pogodbenice, na območju katere ima oškodovanec svoje prebivališče.
(3) Pravnomočne odločbe, ki jih je o odškodninskih zahtevkih po prvem odstavku tega člena sprejelo sodišče ene od držav pogodbenic, in pravnomočne sodne poravnave, ki so bile o takih odškodninskih zahtevkih sklenjene pred sodiščem, se priznajo ter se izvršijo v državi druge pogodbenice.
(4) Priznanje odločbe sodišča ali sklenjene sodne poravnave iz tega člena in njuna izvršba se zavrneta, če:
1. je priznanje ali izvršba nezdružljiva z javnim redom države pogodbenice, v kateri naj bi se odločba ali poravnava izvršila;
2. sodišče, ki je o zahtevku odločilo ali pred katerim je bila sklenjena sodna poravnava, za sprejetje take odločbe skladno z drugim odstavkom tega člena ni bilo pristojno;
3. je odločba ali poravnava v nasprotju s pravnomočno odločbo sodišča ali pred sodiščem sklenjeno sodno poravnavo glede istih strank in istega zahtevka, ki jo je pred tem sprejelo sodišče države pogodbenice, v kateri naj bi se kasneje sprejeta odločba ali sodna poravnava države druge pogodbenice priznala in izvršila;
4. se je že pred začetkom sodnega postopka, na podlagi katerega je bila sprejeta sodna odločba ali sklenjena sodna poravnava, ki naj bi se priznala in izvršila, med istimi strankami o istem zahtevku začel sodni postopek pred sodiščem države pogodbenice, v kateri naj bi se odločba ali poravnava priznala ali izvršila;
5. stranka, ki je izgubila, v postopku ni sodelovala in ji dokument, s katerim je bil sprožen postopek, ali enakovreden dokument ni bil pravilno ali pravočasno vročen.
IV. DEL
Službena mesta za opravljanje mejne kontrole
13. člen
Način opravljanja mejne kontrole na službenih mestih za opravljanje mejne kontrole držav pogodbenic vključno z odpiralnim časom mora biti usklajen.
14. člen
(1) Pristojni organi sosednje države plačajo v domači državi nadomestilo za uporabo objektov in prostorov na službenih mestih za opravljanje mejne kontrole v domači državi. O tem se pristojni organi držav pogodbenic posebej dogovorijo med seboj ali z lastnikom objektov.
(2) Železnice morajo uradne osebe, ki opravljajo mejno kontrolo med vožnjo, prepeljati brezplačno in jim dati na razpolago ustrezno število oddelkov v vlaku.
15. člen
(1) Službene prostore za opravljanje mejne kontrole sosednje države je treba označiti z uradnimi tablami in državnimi simboli v skladu z notranjo zakonodajo.
(2) Napisi na službenih prostorih uradnih oseb sosednje države morajo biti v slovenskem in hrvaškem jeziku, s tem da je na prvem mestu besedilo v jeziku sosednje države.
16. člen
(1) Predmeti, ki so namenjeni za službeno uporabo na službenih mestih za opravljanje mejne kontrole ali potrebe uradnih oseb sosednje države med opravljanjem službe v domači državi, so oproščeni vseh uvoznih in izvoznih dajatev. Zanje ni treba polagati varščine. Za te predmete ne veljajo prepovedi uvoza in izvoza ter uvozne in izvozne omejitve. To velja tudi za službena in lastna vozila, ki jih uradne osebe uporabljajo pri opravljanju službe.
(2) Spisov, dokumentacije in nosilcev podatkov, ki jih uradne osebe iz sosednje države uporabljajo pri opravljanju svoje službe v domači državi, ter službenih pošiljk in službene opreme uradne osebe domače države ne pregledujejo niti ne odvzemajo.
17. člen
Domača država bo z oprostitvijo plačila dajatev odobrila postavitev, spremembo, vzdrževanje in delovanje telekomunikacijskih naprav, ki so potrebne izključno za delo organov mejne kontrole sosednje države, ter tudi povezavo teh naprav z ustreznimi napravami sosednje države. Delovanje teh telekomunikacijskih naprav se šteje za notranji promet sosednje države.
V. DEL
Končne določbe
18. člen
Vsaka pogodbenica lahko zaradi javnega reda, javne varnosti ali zdravstvenih razlogov v celoti ali delno prekine uporabo tega sporazuma. O uvedbi in preklicu takih ukrepov je treba drugo pogodbenico nemudoma obvestiti pisno po diplomatski poti. V tem primeru začne prekinitev veljati z dnem prejema obvestila.
19. člen
(1) Zaradi izboljšanja cestnega in železniškega prometa čez državno mejo in reševanja morebitnih težav pri izvajanju tega sporazuma pogodbenici ustanovita mešano komisijo.
(2) Mešano komisijo sestavljata slovenska in hrvaška delegacija.
(3) Vsaka delegacija šteje šest članov, po potrebi pa lahko pri njenem delu sodelujejo tudi drugi strokovnjaki.
(4) Mešana komisija sprejema odločitve s soglasjem.
(5) Mešana komisija spremlja izvajanje tega sporazuma in opravlja druge naloge, predvidene s tem sporazumom.
(6) Mešana komisija se praviloma sestaja enkrat letno izmenično na državnem območju pogodbenic.
20. člen
Nesoglasja pri razlagi ali uporabi tega sporazuma rešujejo pristojni organi pogodbenic ali mešana komisija, pri čemer ni izključeno tudi reševanje po diplomatski poti.
21. člen
(1) Ta sporazum začne veljati na dan prejema zadnjega pisnega obvestila, s katerim se pogodbenici po diplomatski poti obvestita, da so izpolnjene zahteve, predvidene v njuni notranji zakonodaji, za začetek njegove veljavnosti.
(2) Ta sporazum je sklenjen za nedoločen čas. Vsaka pogodbenica ga lahko pisno odpove po diplomatski poti. Sporazum preneha veljati šest mesecev od dneva prejema obvestila o odpovedi druge pogodbenice.
Sestavljeno v Kopru dne 14. aprila 2003 v dveh izvirnikih v slovenskem in hrvaškem jeziku, pri čemer sta besedili enako verodostojni.
Za Vlado
Republike Slovenije:
Dimitrij Rupel l. r.
Za Vlado
Republike Hrvaške:
Tonino Picula l. r.
S P O R A Z U M
IZMEĐU VLADE REPUBLIKE SLOVENIJE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O JEDNOSTAVNIJEM OBAVLJANJU GRANIČNE KONTROLE U CESTOVNOM I ŽELJEZNIČKOM PROMETU
Vlada Republike Slovenije i Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: ugovorne stranke) u svrhu pojednostavljenja i ubrzanja obavljanja granične kontrole u cestovnom i željezničkom prometu među državama, sporazumjele su se kako slijedi:
I. DIO
Opće odredbe
Članak 1.
Za potrebe ovog Sporazuma korišteni izrazi znače:
1. “granična kontrola”
provođenje svih propisa ugovornih stranaka koje treba primjenjivati kod prelaska osoba preko državne granice te kod uvoza, izvoza i provoza stvari;
2. “domaća država”
ugovorna stranka na čijem državnom području nadležna tijela susjedne države obavljaju graničnu kontrolu;
3. “susjedna država”
ugovorna stranka čija nadležna tijela obavljaju graničnu kontrolu na državnom području domaće države;
4. “izlazna država”
ugovorna stranka koja obavlja izlaznu graničnu kontrolu;
5. “ulazna država”
ugovorna stranka koja obavlja ulaznu graničnu kontrolu;
6. “zona”
područje domaće države u kojem službene osobe susjedne države imaju pravo obavljati graničnu kontrolu;
7. “službena osoba”
službenik tijela državne uprave nadležnih za obavljanje granične kontrole i službenik ovlašten za službeni nadzor;
8. “stvari”
roba, prijevozna sredstva i vrijednosti, na koje se primjenjuju carinski propisi.
Članak 2.
(1) Ugovorne stranke će u okviru ovog Sporazuma pojednostaviti i ubrzati obavljanje granične kontrole u cestovnom i željezničkom prometu.
(2) U tu svrhu će u domaćoj državi biti određena:
1. službena mjesta na kojima se unutar zone obavlja granična kontrola susjedne države, te
2. odsjeci pruga na kojima će u vlakovima za vrijeme vožnje službene osobe susjedne države obavljati graničnu kontrolu.
(3) Službene osobe susjedne države imaju pravo u skladu s ovim Sporazumom obavljati graničnu kontrolu u domaćoj državi u zoni, koja se određuje sukladno ovom Sporazumu.
(4) Ugovorne stranke dogovorom utvrđuju, mijenjaju ili ukidaju:
1. službena mjesta za obavljanje granične kontrole;
2. odsjeke pruga na kojima službene osobe susjedne države u domaćoj državi smiju:
a) obavljati graničnu kontrolu u vlakovima, za vrijeme vožnje;
b) dovesti u svoju državu uhićene osobe ili osobe kojima je odbijen ulazak te prenijeti zaplijenjene stvari ili dokazna sredstva ili ih propratiti do drugog službenog mjesta za obavljanje granične kontrole u svojoj državi;
3. zone, te
4. mjere u smislu stavka 1. ovog članka glede uređivanja cestovnog i željezničkog prometa.
Članak 3.
(1) Zona u cestovnom prometu može obuhvaćati:
a) službene prostorije određene za obavljanje granične kontrole susjedne države;
b) cestovne dionice;
c) druge objekte;
d) cestu između državne granice i službenog mjesta za obavljanje granične kontrole.
(2) Zona u željezničkom prometu može obuhvaćati:
a) službene prostorije određene za obavljanje granične kontrole susjedne države;
b) kolosijeke na području željezničkog kolodvora;
c) skladišta;
d) prostorije za kontrolu putnika i stvari;
e) vlakove na kojima graničnu kontrolu obavljaju službene osobe susjedne države.
(3) Tijela ugovornih stranaka nadležna za obavljanje granične kontrole u željezničkom prometu određuju na kojim putničkim vlakovima se granična kontrola obavlja za vrijeme vožnje. Željeznice ugovornih stranaka moraju osigurati uvjete za obavljanje granične kontrole u vlakovima za vrijeme vožnje.
II. DIO
Obavljanje granične kontrole
Članak 4.
(1) U zoni za obavljanje granične kontrole susjedne države vrijede svi propisi susjedne države za prijelaz osoba preko granice te za uvoz, izvoz i provoz stvari. Službene osobe susjedne države provode ove propise u jednakom opsegu i s jednakim posljedicama kao na vlastitom državnom području.
(2) Službene radnje koje u zoni obave službene osobe susjedne države smatraju se kao da su bile obavljene u općini susjedne države na čijem se državnom području nalazi granični prijelaz.
(3) Kršenje propisa susjedne države navedenih u stavku 1. ovog članka koje je počinjeno u zoni, smatra se kao da je počinjeno u općini, navedenoj u stavku 2. ovog članka.
(4) U ostalim slučajevima vrijedi zakonodavstvo domaće države.
Članak 5.
(1) U ovlasti prema stavku 1. članka 4. ulazi i pravo na uhićenje i prisilni povratak. Službene osobe susjedne države nisu ovlaštene da državljane domaće države na njenom području uhite, zadrže u pritvoru ili privedu u susjednu državu. Te osobe mogu privesti na službeno mjesto za obavljanje granične kontrole koje imaju na području domaće države radi sastavljanja zapisnika o činjeničnom stanju. Ako takvog mjesta nema, mogu ih privesti radi sastavljanja zapisnika na službeno mjesto za obavljanje granične kontrole domaće države.
(2) Pri poduzimanju mjera iz stavka 1. ovog članka potrebno je odmah obavijestiti službenu osobu domaće države.
(3) Odredbe ovog članka ne utječu na važenje propisa domaće države o azilu.
Članak 6.
(1) U zoni se izlazna granična kontrola mora obaviti prije ulazne granične kontrole, osim ako su to službene osobe izlazne države propustile te su o tome izvijestile službene osobe ulazne države. Pritom se službene osobe obiju ugovornih stranaka moraju voditi načelom što bržeg obavljanja granične kontrole.
(2) Nakon početka ulazne granične kontrole službene osobe izlazne države nemaju više pravo obavljati graničnu kontrolu osoba i stvari koje su već pregledane. Ako se nakon početka ulazne granične kontrole ipak pojavi sumnja u kazneno djelo ili se naknadno sazna da se u zoni nalazi osoba za kojom je raspisana tjeralica, službene osobe izlazne države, nakon što su prethodno izvijestile službene osobe ulazne države i od njih dobile suglasnost, imaju pravo ponovo obaviti graničnu kontrolu.
Članak 7.
(1) Službene osobe ugovornih stranaka mogu sporazumno odstupiti od redoslijeda predviđenog stavkom 1. članka 6. ako je to potrebno za žurno obavljanje granične kontrole. U tim slučajevima službene osobe ulazne države smiju uhititi osobe ili oduzete stvari tek nakon završene granične kontrole izlazne države. Ako žele tako postupiti, a granična kontrola izlazne države za te osobe ili stvari još nije završena, privode takve osobe ili donose takve stvari službenim osobama izlazne države. Ako službene osobe izlazne države žele same uhititi osobe ili oduzeti stvari, u tome imaju prednost.
(2) Novac i vrijednosne papire koje su službene osobe susjedne države oduzele tijekom granične kontrole ili su ih imale kod sebe za službenu uporabu, kao i oduzete stvari, dozvoljeno je prenijeti u susjednu državu.
Članak 8.
(1) Za stvari koje su službene osobe za vrijeme izlazne granične kontrole oduzele ili su prije početka ulazne granične kontrole na zahtjev službene osobe vraćene u susjednu državu, ne primjenjuju se propisi o izvozu i za njih ne treba obaviti ulaznu graničnu kontrolu.
(2) Osobama, kojima su službene osobe ulazne države odbile ulazak, povratak u izlaznu državu ne smije biti odbijen. Jednako tako ne smije se onemogućiti ponovni uvoz u izlaznu državu stvari čiji su uvoz službene osobe ulazne države zabranile.
(3) Kod provođenja mjera iz stavka 2. ovog članka službene osobe ugovornih stranaka će se međusobno izvješćivati i pomagati.
III. DIO
Službene osobe
Članak 9.
(1) Osim u slučajevima iz stavka 5. ovog članka, službena osoba susjedne države može radi obavljanja posla u domaćoj državi na temelju službene iskaznice s fotografijom i službenim ovlaštenjem prijeći državnu granicu na graničnim prijelazima. Preko cestovnih graničnih prijelaza službena osoba može prelaziti vlastitim ili službenim vozilom. Ako je službeno vozilo označeno službenim oznakama i simbolima susjedne države može se njime prijeći državnu granicu samo preko graničnog prijelaza najbližeg zoni te se odvesti u zonu i iz nje izlaziti po određenom putu, kojeg su utvrdila nadležna ministarstva ugovornih stranaka.
(2) Službena iskaznica sa službenim ovlaštenjem daje službenim osobama pravo ulaska u zonu, zadržavanja u istoj te povratka u susjednu državu.
(3) Službena osoba koja nosi oružje može prijeći državnu granicu samo preko graničnog prijelaza najbližeg zoni. U zonu dolazi i iz nje izlazi po putu određenom za nju a kojeg su utvrdila nadležna ministarstva ugovornih stranaka.
(4) Službene osobe susjedne države koje obavljaju graničnu kontrolu u domaćoj državi moraju imati službenu iskaznicu i službeno ovlaštenje. U službenom ovlaštenju moraju biti navedeni ime i prezime, datum i mjesto rođenja te broj službene iskaznice i zona. Tekst službenog ovlaštenja sastavljen je na slovenskom i hrvatskom jeziku.
(5) Odredbe stavaka 1. i 3. ovog članka ne utječu na zabranu ulaska pojedinim službenim osobama susjedne države. Ako je službenoj osobi susjedne države zabranjen ulazak u domaću državu, nadležna tijela domaće države moraju o tome bez odgode obavijestiti tijelo susjedne države koje je izdalo službenu iskaznicu ili službeno ovlaštenje.
Članak 10.
Službene osobe susjedne države mogu u domaćoj državi te na putu u zonu i natrag, u obavljanju svoje dužnosti nositi odoru, službene oznake i službeno oružje kratke cijevi te imati sobom potrebnu službenu opremu i službene pse. Oružje smiju koristiti samo u samoobrani.
Članak 11.
(1) Domaća država osigurava službenim osobama susjedne države pri obavljanju njihove dužnosti u zoni jednaku zaštitu i pomoć kao i svojim službenim osobama.
(2) Kaznenopravne odredbe domaće države za zaštitu službenih osoba i njihovih službenih radnji treba primijeniti i za kaznena djela počinjena u domaćoj državi protiv službene osobe susjedne države za vrijeme obavljanja posla ili u svezi s tim poslom.
(3) O kaznenim djelima koje počini službena osoba susjedne države u domaćoj državi, mora nadležno tijelo domaće države bez odgode obavijestiti nadređeno tijelo službene osobe.
(4) Službene osobe susjedne države imaju pravo i uz upotrebu fizičke sile udaljiti osobe koje svojim djelovanjem remete red u službenim prostorijama susjedne države. O takvoj mjeri potrebno je odmah izvijestiti nadležna tijela domaće države.
(5) Službene prostorije službenih osoba susjedne države mogu službene osobe domaće države pretražiti samo uz suglasnost nadležnih tijela susjedne države.
(6) Za odlučivanje o zahtjevu za naknadu štete koju je uzrokovala službena osoba susjedne države pri obavljanju svoga posla u zoni, nadležan je sud susjedne države. Zahtjev se prosuđuje prema pravu susjedne države.
Članak 12.
(1) Ako službena osoba susjedne države u domaćoj državi za vrijeme obavljanja svoje službe ili u svezi s njom izgubi život ili bude povrijeđena ili je stvar koju nosi sa sobom ili na sebi oštećena ili uništena, zahtjev za naknadu štete treba presuditi po pravu susjedne države.
(2) Za odlučivanje o odštetnom zahtjevu iz stavka 1. ovog članka nadležni su sudovi one ugovorne stranke u kojoj je počinjeno kazneno djelo, koje je uzrokovalo štetu ili u kojoj je došlo do nanošenja štete ili u kojoj ima prouzročitelj štete svoje prebivalište. Nadležan je također i sud jedne od ugovornih stranaka na području koje oštećeni ima svoje prebivalište.
(3) Pravomoćne odluke koje je o odštetnim zahtjevima iz stavka 1. ovog članka donio sud jedne od ugovornih stranaka i pravomoćne sudske nagodbe koje su o tim odštetnim zahtjevima sklopljene pred takvim sudovima, priznaju se i izvršavaju u drugoj ugovornoj stranci.
(4) Priznanje odluke suda ili sklopljene sudske nagodbe iz ovog članka i njihova izvršenja odbit će se ako:
1. su priznanje ili izvršenje nespojivi s javnim redom ugovorne stranke u kojoj bi se odluka ili nagodba trebale izvršiti;
2. sud koji je odlučivao o zahtjevu ili pred kojim je bila sklopljena sudska nagodba nije bio nadležan za donošenje takve odluke sukladno stavku 2. ovoga članka;
3. su odluka ili nagodba u suprotnosti s pravomoćnom odlukom suda ili pred sudom sklopljenom sudskom nagodbom glede istih stranaka i istog zahtjeva, koje je prethodno donio sud ugovorne stranke u kojoj bi se kasnije donesena odluka ili sudska nagodba suda druge ugovorne stranke priznala i izvršila;
4. je već prije početka sudskog postupka, na osnovi kojeg je bila donesena sudska odluka ili sklopljena sudska nagodba, koja bi se trebala priznati i izvršiti, između istih stranaka o istom zahtjevu započeo sudski postupak pred sudom ugovorne stranke u kojoj bi se odluka ili nagodba priznala ili izvršila;
5. stranka, koja je izgubila, nije sudjelovala u postupku i ako joj dokument, s kojim je postupak pokrenut ili drugi jednakovrijedan dokument nije bio pravilno ili pravovremeno uručen.
IV. DIO
Službena mjesta za obavljanje granične kontrole
Članak 13.
Način obavljanja granične kontrole na službenim mjestima za obavljanje granične kontrole ugovornih stranaka, uključivo s radnim vremenom, mora biti usklađen.
Članak 14.
(1) Nadležna tijela susjedne države plaćaju domaćoj državi naknadu za upotrebu objekata i prostorija, na službenim mjestima za obavljanje granične kontrole u domaćoj državi. O tome se nadležna tijela ugovornih stranaka posebno dogovaraju međusobno ili s vlasnikom objekata.
(2) Željeznice moraju službene osobe, koje obavljaju graničnu kontrolu za vrijeme vožnje, besplatno prevesti te im dati na raspolaganje odgovarajući broj odjeljaka u vlaku.
Članak 15.
(1) Službene prostorije za obavljanje granične kontrole susjedne države treba označiti službenim pločama i državnim simbolima sukladno unutarnjem zakonodavstvu.
(2) Natpisi na službenim prostorijama za službene osobe susjedne države moraju biti na slovenskom i hrvatskom jeziku s time da na prvom mjestu bude tekst na jeziku susjedne države.
Članak 16.
(1) Predmeti koji su namijenjeni službenoj upotrebi na službenim mjestima za obavljanje granične kontrole ili za potrebe službenih osoba susjedne države za vrijeme obavljanja posla u domaćoj državi, oslobođeni su svih uvoznih i izvoznih davanja. Za njih nije potrebno polagati jamčevinu. Za te predmete ne vrijede zabrane uvoza i izvoza te uvozna i izvozna ograničenja. Isto vrijedi za službena i vlastita vozila koja službene osobe koriste u obavljanju svog posla.
(2) Spise, dokumentaciju i nosače podataka koje službene osobe iz susjedne države koriste u obavljanju svog posla u domaćoj državi, te službene pošiljke i službenu opremu, službene osobe domaće države ne pregledavaju i ne oduzimaju.
Članak 17.
Domaća država će, uz oslobađanje od plaćanja pristojbi, odobriti postavljanje, promjenu, održavanje i rad telekomunikacijskih uređaja, koji su potrebni isključivo za rad službenih mjesta za obavljanje granične kontrole susjedne države te njihovu vezu s odgovarajućim uređajima susjedne države. Rad tih telekomunikacijskih uređaja smatra se unutarnjim prometom susjedne države.
V. DIO
Završne odredbe
Članak 18.
Svaka ugovorna stranka može, u cijelosti ili djelomično, suspendirati primjenu ovog Sporazuma iz razloga javnog reda, javne sigurnosti ili zdravstvenih razloga. O uvođenju ili opozivu suspenzije potrebno je pisano, diplomatskim putem, bez odgode izvijestiti drugu ugovornu stranku. U tom slučaju suspenzija stupa na snagu danom primitka obavijesti.
Članak 19.
(1) U zajedničkom cilju poboljšanja cestovnog i željezničkog prometa preko državne granice i rješavanja poteškoća koje bi se mogle pojaviti u primjeni ovog Sporazuma, ugovorne stranke osnivaju mješovitu komisiju.
(2) Mješovitu komisiju čine slovensko i hrvatsko izaslanstvo.
(3) Svako se izaslanstvo sastoji od šest članova a po potrebi u njihovom radu sudjeluju i drugi stručnjaci.
(4) Mješovita komisija donosi odluke konsenzusom.
(5) Mješovita komisija prati provedbu ovog Sporazuma te obavlja druge zadaće predviđene ovim Sporazumom.
(6) Mješovita se komisija u pravilu sastaje jednom godišnje naizmjenično na državnom području ugovornih stranaka.
Članak 20.
Nesuglasja u tumačenju ili primjeni ovog Sporazuma rješavaju nadležna tijela ugovornih stranaka ili Mješovita komisija, pri čemu nije isključeno niti rješavanje diplomatskim putem.
Članak 21.
(1) Ovaj Sporazum stupa na snagu danom primitka posljednje pisane obavijesti kojom se ugovorne stranke međusobno izvješćuju, diplomatskim putem, da su ispunjeni uvjeti predviđeni njihovim unutarnjim zakonodavstvom za stupanje Sporazuma na snagu.
(2) Ovaj se Sporazum sklapa na neodređeno vrijeme. Svaka ugovorna stranka može ga otkazati pisano, diplomatskim putem. Sporazum prestaje važiti šest mjeseci od dana primitka obavijesti o otkazu druge ugovorne stranke.
Sastavljeno u Kopru dana 14. travnja 2003 u dva izvornika na slovenskom i hrvatskom jeziku, pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna.
Za Vladu
Republike Slovenije
Dimitrij Rupel v.r.
Za Vladu
Republike Hrvatske
Tonino Picula v.r.
3. člen
Za izvajanje sporazuma skrbita Ministrstvo za promet in Ministrstvo za notranje zadeve.
4. člen
Ta zakon začne veljati naslednji dan po objavi v Uradnem listu Republike Slovenije – Mednarodne pogodbe.
Št. 212-08/03-12/1
Ljubljana, dne 28. novembra 2003
EPA 1019-III
Predsednik
Državnega zbora
Republike Slovenije
Borut Pahor l. r.
